Autizam forum

Autizam forum


You are not connected. Please login or register

Ubrzanje za male sive stanice

View previous topic View next topic Go down  Message [Page 1 of 1]

1 Ubrzanje za male sive stanice on Wed Oct 07, 2009 2:19 pm

Gost


Guest
Članak nije baš uz autizam , al ima neke veze sa rekuperavanjem ,a to nam svima treba




Piše: J. Komar








Način
života koji vodimo može povećati, ali i smanjiti moć našeg mozga da
funkcionira brže, bolje, zdravije... Postoje pak aktivnosti, životne
situacije i zdravstvena stanja koja pridonose našim intelektualnim
sposobnostima, a ovdje podrobnije opisujemo njih sedam te je uz svaku u
obliku bodova (od 0,5 do 3) navedeno u kojoj je mjeri djelotvorna.


1. NAUČITE NEŠTO NOVO
2 BODA

Vjerovalo
se da odrasla osoba gubi sposobnost učenja kakvu je imala dok je bila
dijete. Tvrdilo se da mozak odrasle osobe nema sposobnost prilagodbe i
promjena, no studije novijeg datuma razbile su i taj mit. Našem mozgu
samo treba dati nešto novo o čemu će učiti, što će pokušati usvojiti, i
time se, laički rečeno, automatski pokreće proces stvaranja novih
“moždanih vijuga”. Britanska su istraživanja dokazala da učenje neke
nove vještine poput vožnje bicikla, ili nešto kompleksnije poput
sviranja klavira potiču stvaranje “novih” stanica u mozgu (već
postojeće stanice se formiraju u nove “sklopove” s određenom
funkcijom).



2. TRUDNOĆA OŠTRI UM
0,5 BODOVA

Prema
mitu koji se popularno naziva “dječji mozak”, trudnoća na ženu utječe
tako da njezin mozak napravi svojevrsni “kratki spoj”. No, novija
istraživanja dokazuju da trudnoća povećava ženinu inteligenciju.
Nedavna studija koju su australski znanstvenici provodili punih 10
godina na 2500 žena prije, tijekom i nakon njihove trudnoće ne bi li
provjerila mit o “dječjem mozgu” pokazala je da trudnoća ne umanjuje
ženinu inteligenciju. Dapače, dr. Craig Kinsley, američki znanstvenik,
tvrdi da ženin mozak za vrijeme i nakon trudnoće “radi bolje”, kao dio
prirodnih procesa koji majkama omogućuje brigu o potomstvu.



3. PAMETNIJI PARTIJANERI
3 BODA

Psihijatar
Howard Gardner upravo socijalnu inteligenciju navodi kao jednu od
najvažnijih jer je tu zapravo riječ o sposobnosti osobe da razumije
druge i da s drugima stvara interaktivne veze. Zanimljiva studija
provedena na 3000 starijih osoba 1999. godine ispitivala je korelaciju
između mentalnog stanja osobe s brojem socijalnih veza koje ima, a
zaključeno je da osobe bez socijalnih kontakata imaju dvostruko veći
rizik da obole od kognitivnih bolesti, za razliku od onih koje imaju
pet do šest redovitih socijalnih kontakata (prijatelji, obitelj i
slično).


4. BILJKE ZA BISTRINU
2 BODA

Za
“oštrenje” mozga nema ništa bolje od njegovanja vrta, ili barem biljaka
u stanu za one koji ga nemaju. Revni australski znanstvenici zaključili
su u 16 godina dugačkom istraživanju, u kojem su pratili život 3000
osoba od njihove 60. godine, da svakodnevno vrtlarenje smanjuje rizik
od razvoja demencije za čak 36 posto. Vrtlarenje je višestruko korisno:
starije osobe tako održavaju kolko-tolko fizičku kondiciju, ublažavaju
stres i povećavaju kreativnost, a sve to ima pozitivan utjecaj na naše
mentalno stanje. Uza sve to, ako uspijemo uzgojiti koju voćku ili
povrće za salatu, korist od vrtlarenja je maksimalna.



5. PLEŠITE, PLEŠITE...
2 BODA

Osim
što “relaksira” naše kosti i mišiće, plesanje je izvrsna vježba za našu
“sivu materiju” - mozak. Američki su istraživači u 21-godišnjem
istraživanju pokušali pronaći vezu između naših slobodnih aktivnosti i
razvoja demencije u starijih osoba i došli do zaključka da je plesanje
najbolja prevencija propadanja moždanih stanica. Opasnost od razvoja
demencije manja je za čak 76 posto kod osoba koje redovito plešu.
Novija studija je pak pokazala da osobe koje redovito plešu tango na
raznim tečajevima i tango večerima imaju mnogo veći sposobnost
održavanja fizičke ravnoteže i općenito bolje motorne sposobnosti, čak
i od onih koje redovito šeću. Starije osobe koje plešu tango bolje
obavljaju komplicirane kognitivne zadaće.



6. MUDROST IZ ČAŠE FINOG PIĆA
1 BOD

Za
korizmu se bolje odreći televizije nego čašice alkoholnog pića poput
dobrog vina, njemačkog piva ili kvalitetnog viskija. Poveznicu između
alkohola i kvocijenta inteligencije prvi su opsežno istražili Japanci
2000. godine na 2000 osoba između 40. i 79. godine - oni koji dnevno
popiju čašicu sakea ili čašu vina, imaju za 3,3 poena višu
inteligenciju od onih koji ne piju uopće. Kod žena je dobrobit nešto
niža, 2,5 poena. Druga je pak studija utvrdila da male doze alkohola
pridonose sposobnosti rješavanja problema i kratkotrajnoj memoriji.
Novozelandsko istraživanje na štakorima utvrdilo je da određene doze
alkohola imaju pozitivan učinak na hipokampus, odnosno na bolju
“komunikaciju” između stanica, što je važno za održavanje pamćenja.



7. KORIST OD PRAVIH MASNOĆA
2 BODA

Omega-3
masne kiseline nužne su za ljudsko zdravlje, a posebno su važne za
dobro funkcioniranje našeg mozga (ove su masne kiseline koncentrirane
upravo u mozgu). No kako naše tijelo nije sposobno samo proizvesti te
dragocjene masnoće, moramo ih redovito unositi prehranom, dakle u
svakodnevni meni uključiti neku namirnicu koja ih sadrži. Pomanjkanje
omega-3 masnih kiselina očituje se u kroničnom umoru, oslabljenom
pamćenju, suhoj koži, srčanim problemima, učestalim promjenama
raspoloženja i depresiji, ali i slaboj cirkulaciji.

IZVOR

View previous topic View next topic Back to top  Message [Page 1 of 1]

Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum