Autizam forum

Autizam forum


You are not connected. Please login or register

DVOJEZIČNO DIJETE

View previous topic View next topic Go down  Message [Page 1 of 1]

1 DVOJEZIČNO DIJETE on Tue Sep 08, 2009 7:46 pm

Pepita


Admin
(prema
Kenn Apel, "Jezik i govor od rođenja
do 6. godine", u izdanju Ostvarenja, travanj 2004.)


Zbog različitih razloga mnogo hrvatske djece sa svojim
roditeljima živi u inozemstvu - u Kanadi, SAD, Njemačkoj, Švicarskoj,
Finskoj, Nizozemskoj i dr. Jedna od poteškoća povezana je s privikavanjem
djeteta rođenog u Hrvatskoj na stranu jezičnu okolinu. Što učiniti
da dijete ne zaboravi materinski jezik, odnosno da jednako dobro
ovlada materinskim i stranim jezikom i da nema problema u komunikaciji
s roditeljima i "vani"? Kako razvijati jezične sposobnosti
u djeteta iz međunarodnog braka, kada je, na primjer, mama Hrvatica,
a tata Amerikanac, jer u toj situaciji mališan ima dva materinska
jezika? Da bi se djetetov govorno-jezični razvoj odvijao optimalno,
potrebno je slijediti nekoliko načela:

1. Od samoga rođenja do 5.-6.
godine života svaki član djetetove obitelji i uže zajednice treba
komunicirati s djetetom isključivo na jednom jeziku.


U malog djeteta se od rođenja u mozgu formira shema
određenog jezika (fonetičke specifičnosti - izgovor, gramatička
struktura i dr.). Ako je dijete zdravo i nema teškoća u razvoj,
u stanju je jednako kvalitetno stvoriti dvije odvojene sheme dvaju
različitih jezika, odnosno istodobno ovladavati tim jezicima. Da
bi to bilo moguće, svaka osoba koja je u kontaktu s malim djetetom
(od njegova rođenja pa negdje do 5.-6. godine) treba komunicirati
s djetetom isključivo na jednom jeziku i nikako ne smije miješati
dva jezika! Evo nekoliko primjera:

Ako je dijete rođeno u međunarodnom braku, gdje je
mama Hrvatica, a tata Amerikanac, mama može razgovarati s djetetom
na hrvatskom, a tata na engleskom. Nikako nije poželjno da se mama
u jednom trenutku obraća mališanu na hrvatskom, a u drugom na engleskom
- mora se odlučiti za jedan jezik, a drugi jezik prepustiti drugom
članu obitelji. U međusobnoj komunikaciji oba roditelja se u prisutnosti
djeteta trebaju pridržavati istog pravila. Ako to nije izvedivo
(npr. tata Amerikanac ne razumije hrvatski, a mama pri tome odlično
govori engleski), oba roditelja trebaju komunicirati s djetetom
na istom jeziku, a drugi jezik prepuštaju nekom trećem članu obitelji
ili zajednice (to, na primjer, mogu biti baka i djed ili susjedi,
prijatelji obitelji i dr.).

Ako hrvatska obitelj živi u inozemstvu i roditelji
žele da dijete ne zaboravi materinski jezik, a istodobno ovlada
jezikom strane države, oba roditelja mogu komunicirati s djetetom
na hrvatskom, a poslati dijete u lokalni, odnosno ne-hrvatski, vrtić
ili školu. Za zdravog i dobro razvijenog mališana bit će dovoljna
i jednostavna svakodnevna komunikacija s lokalnom djecom i njihovim
roditeljima koji govore samo strani jezik. Ako dovoljno rano (poželjno
do 6. godine) "uronimo" dijete u prirodnu jezičnu okolinu,
neće biti problema s komunikacijom. Roditelji će se čak iznenaditi
koliko brzo njihov mališan ovladava stranim jezikom, mnogo brže
od njih samih.

Ako se u ranoj djetetovoj dobi ne pridžavamo pravila
"Jedna osoba - jedan jezik", mališan neće razlikovati
da se radi o dva različita jezik i počet će ih miješati, pa će nastati
potpuna jezična zbrka.

2. Poznavanje jezika, koji
je svaki od roditelja odabrao za svoju komunikaciju s djetetom,
treba biti savršeno.


Roditelj treba komunicirati s djetetom samo na onom
jeziku koji poznaje savršeno. Govor roditelja (njegov izgovor, bogatstvo
i točnost vokabulara i gramatičko oblikovanje rečenica) je primjer
za dijete i dijete će naučiti govoriti upravo tako kao govori njegova
mama ili tata. Zato, ako mama ne poznaje dobro strani jezik, ne
bi ga trebala koristiti u komunikaciji sa svojim djetetom, jer će
mu dati loš primjer. Ne smije se dogoditi situacija da majka usred
razgovora sa svojim djetetom iznenada gleda u rječnik ili jednostavno
navikava dijete na pogrešan izgovor ili siromašni vokabular. Ako
roditelji ne vladaju stranim jezikom savršeno, ne treba pokušavati
uvoditi taj jezik u svoju komunikaciju s djetetom. Neka ga podučavaju
djeca s izvornog govornog područja, s kojom se druži svaki dan.
Dakle, ako želite da vaš mališan nauči još jedan jezik, potrebna
je još jedna osoba koja savršeno govori taj jezik i koja će komunicirati
s vašim djetetom isključivo na tom jeziku.

Ako dijete doma govori hrvatski, a vani na igralištu,
u vrtiću ili u školi engleski ili neki drugi jezik, važno je uzeti
u obzir i to da će dijete puno bolje ovladavati "jezikom ulice
i škole", jer se tamo nalazi u puno raznovrsnijem i bogatijem
okruženju, nego doma. Tako, u vrtiću, a poslije u školi dijete usvaja
opću kulturu, književnost, a zatim i prirodno-znanstvene predmete
na jeziku kojim se služi u školi. Dakle, može se dogoditi da će
dijete imati puno bogatiji engleski ili njemački vokabular, nego
hrvatski, jer hrvatskim se služi samo u svakodnevnoj ograničenoj
komunikaciji kod kuće. Ako roditelji žele da hrvatski ne zaostaje,
potrebno redovito popunjavati djetetov hrvatski vokabular, kako
bi dijete moglo jednako dobro govoriti o istim stvarima na oba jezika.
Zato, nastojte govoriti s djetetom o širokim temama: o kulturi,
životu, ljudskim osjećajima i svakako mu puno čitajte književna
djela na jeziku originala.

Osim pravila uvođenja drugog jezika, roditelji trebaju
imati na umu i nekoliko specifičnih problema koji su povezani s
ranom dvojezičnošću.:

1. U djece koja od rođenja
istodobno usvajaju nekoliko jezika razvoj govora se obično odvija
nešto sporije, nego u jednojezičnih vršnjaka.


Ako je dijete psiho-fizički zdravo, a roditelji slijede
gore navedena pravila, sporiji govorni razvoj nije problematičan
i smatra se normalnim. Do 7. godine će se sve stabilizirati, a dijete
će, zbog savršenog poznavanja dvaju jezika, biti u velikoj prednosti.

Ali ako je dijete slabijeg zdravlja ili ako spada
u "rizičnu skupinu" (v. članak "Rizična
djeca"), najbolje je ipak pričekati s uvođenjem drugog
jezika. U tom slučaju, po mogućnosti, prepustite dijete jednom jeziku
do njegove 3. godine, a tek kasnije uvedite strani jezik. Slabijem
djetetu će biti teško istodobno formirati dvije jezične sheme. Bit
će bolje ako se u prve tri godine formira samo jedna shema, a zatim
druga.

2. Rana dvojezičnost u djeteta
iz "rizične skupine" može poduprijeti nastanak mucanja.


Da bi na vrijeme pomogli mališanu, roditelji trebaju
poznavati specifičnost razvoja dječjeg govora i razlikovati uobičajena
fiziološka zapinjanja o prvih simptoma graničnog i početnog mucanja.
Detaljno je opisano u knjigama "Razvoj
govora i prevencija govornih poremećaja u djece" i "Što
učiniti s mucanjem".

3. Ako obitelj živi u inozemstvu
i dijete govori hrvatski samo s roditeljima, nakon povratka u Hrvatsku,
mogući su problemi u komunikaciji s hrvatskom djecom.


U neke djece s godinama se jasno formira granica između
komunikacije s roditeljima kod kuće i komunikacije s "vanjskim
svijetom" (prijatelji, škola i dr.). Bez obzira na nastojanja
roditelja da održe kvalitetnu razinu poznavanja hrvatskog jezika,
dijete može imati poteškoće u prenošenju tog jezika "na ulicu"
- u spontano druženje i igranje s djecom. Ako obitelj planira povratak
u domovinu, poželjno je da dijete prethodno dobije iskustvo komunikacije
s hrvatskom djecom (npr. možete ga upisati u neki dječji hrvatski
klub ili organizirati druženja s drugom hrvatskom djecom u inozemstvu).
To će u mnogome olakšati navikavanje na novu jezičnu sredinu nakon
povratka u domovinu.

4. Dijete koje se u početku
školovalo u inozemstvu u lokalnoj školi, nakon povratka u Hrvatsku
može imati teškoće u čitanju i pisanju.


Svakodnevna usmena govorna komunikacija u obitelji
nije dovoljna da dijete dobro ovlada pismenim jezikom, jer pismeni
jezik ima drugačiju, proširenu strukturu. Čitanje dječje književnosti,
pisanje pisama hrvatskim rođacima i prijateljima može puno pomoći
djetetu u ovladavanju jezikom. Ako obitelj planira povratak, roditelji
trebaju posvetiti posebnu pažnju uvježbavanju pismenog hrvatskog
jezika (pogotovo slobodnog pismenog izražavanja kroz pisanje pisama
i kratkih sastavaka na razne teme). Možda će zatrebati nekoliko
konsultacija ili instrukcija s učiteljem hrvatskog jezika ili logopedom.

Zato, prije nego što odlučimo
na koji način jezično razvijati svoje dijete, trebamo dobro osmisliti
svoju individualnu situaciju i, prema potrebi, potražiti savjet
stručnjaka.



Izvor


_________________
P. 1998.g-pervazivni razvojni poremećaj




If someone tells you they have 'found the cure' 'cause' for Autism make sure you see their Nobel Prize before you buy whatever they are selling.

2 Re: DVOJEZIČNO DIJETE on Mon Sep 14, 2009 7:03 pm

diri11


Dakle, kad je moja mala krenula u jaslice u Francuskoj, tete su nam rekle da probamo s njom govoriti francuski, barem do mjere da je naučimo kako se traže osnovne stvari. Poslušali smo, iako ne treba ni napominjati da nam francuski nije savršen. Iako se radilo o sporadičnoj praksi i jezik u kući je definitivno bio hrvatski, sa tri godine obraćala nam se isključivo na francuskom. Mislim da se zbrka počinje razrješavati tek sada, kad smo se vratili u Hrvatsku. A čini mi se da će francuski izgubiti jednako brzo kao što ga je naučila.

View previous topic View next topic Back to top  Message [Page 1 of 1]

Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum