Autizam forum

Autizam forum


You are not connected. Please login or register

Redovne škole djeci s teškoćama nedostupne

View previous topic View next topic Go down  Message [Page 1 of 1]

1 Redovne škole djeci s teškoćama nedostupne on Tue Jul 07, 2009 1:05 pm

Pepita


Admin
Redovne škole djeci s teškoćama nedostupne
Objavljeno: 15.4.2009


ZAGREB
- Iako je u Hrvatskoj osnovna škola obvezna za sve, a to bi u skladu s
najavljenim ustavnim promjenama trebala biti i srednja, velikoj skupini
djece u Hrvatskoj pravo na obrazovanje praktički uopće nije dostupno.
Djeca s teškoćama u razvoju, kažu zakoni, imaju pravo na osnovno
obrazovanje u skladu sa svojim mogućnostima, a uz to imaju i pravo
uključivanja u redovne škole. U suprotnosti s eu

ropskom
praksom, kod nas je samo djeci s manjim intelektualnim i drugim
teškoćama dostupno pravo na obrazovanje
u redovnim školama.


U Hrvatskoj živi približno 30.000 djece s teškoćama u razvoju, od kojih
60 posto dječaka. Gotovo 40 posto tog broja su djeca s intelektualnim
teškoćama. Višestruka oštećenja ima 5.973 djece i oni trebaju
kompleksnu terapiju i rehabilitaciju, dok bi sva ostala djeca već sada
mogla sjediti u školskim klupama. Cerebralnu paralizu ima 2.525 djece,
oštećenje vida 1.368, a oštećenje sluha 1.183 djece. S Downovim
sindromom je ukupno 847 djece, s autizmom 486, a 123 imaju mišićnu
distrofiju.
2.525 djece u Hrvatskoj ima cerebralnu paralizu
847
djece je s Downovim sindromom

Iako Zakon o osnovnom i srednjem školstvu kaže da se dijete ne može trajno
osloboditi upisa u prvi razred osnovne škole, osim kada ima višestruke
teškoće te su po posebnim propisima roditelji stekli pravo na status
roditelja njegovatelja, prema Pravilniku o osnovnoškolskom odgoju i
obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju, djeca s umjerenim i većim
intelektualnim teškoćama i dalje završavaju u ustanovama s posebnim
programima ili ustanovama socijalne skrbi.
U Ministarstvu znanosti,
obrazovanja i športa priznaju da je sporni pravilnik, koji mimo zakona
učenike s teškoćama u razvoju šalje u posebne odgojno-obrazovne
ustanove, suprotan novom Zakonu o osnovnom i srednjem školstvu i
Državnom pedagoškom standardu, ali tvrde da se on više ne primjenjuje
te da se učenici upućuju u redovne škole.

Getoizacija nepotrebna i štetna
Ipak, mnoga djeca za to, s obzirom na slabu kadrovsku i prostornu opremljenost škola, nemaju mogućnosti.
-
Problem je u tome što je velik dio škola nedostupan djeci s teškoćama,
počevši od arhitektonskih barijera pa do ostalih uvjeta koje škola mora
imati. Ako dijete nema pristup u obližnji vrtić ili školu jer u njoj
nema prostornih uvjeta ili stručnog kadra, roditelj takvo dijete ili
zadrži kod kuće ili ga uputi u specijalnu ustanovu, što je nedopustivo,
upozorava Borka Teodorović, iz Udruge za promicanje inkluzije.

Ako djeca ne mogu naučiti čitati i pisati, to ne znači da ih se treba
getoizirati u posebne institucije, upozoravaju stručnjaci, jer se mogu
naučiti drugim vještinama, primjerice prepoznati broj tramvaja, pronaći
željeznički kolodvor, snaći se u trgovini. Djeca koja završe u tzv.
odgojnim grupama, odnosno posebnim institucijama vrlo se rijetko
osposobe za funkcioniranje u društvu. Dijete s teškoćama u razvoju koje
ima nesreću da se rodilo na otoku ili u kraju gdje nema škole koja bi
mu pružila obrazovanje u skladu s njegovim mogućnostima i potrebama
izdvaja se iz obitelji, najčešće trajno, a budući da ga smještaju u
posebnu odgojno-obrazovnu instituciju, gubi dodir s vanjskim svijetom i
vrlo često i nakon punoljetnosti ostaje živjeti u sličnoj instituciji.

Nedostaje defektologa
-
Učenicima s većim teškoćama uvijek će biti dostupne i posebne
odgojno-obrazovne ustanove u kojima mogu dobiti cjelovitu potrebnu
skrb, a ne samo odgoj i obrazovanje. Postupno će se, sukladno potrebama
učenika s teškoćama u razvoju, ustrojavati razredni odjeli posebnog
programa u redovnim školama, koje će moći polaziti i učenici koji su
sada smješteni u posebne odgojno-obrazovne ustanove, kaže
glasnogovornik Ministarstva obrazovanja Duje Bonacci. Kada će sva djeca
s teškoćama u razvoju imati pristup redovnom obrazovanju nije poznato,
kao što se u Ministarstvu ne može dobiti ni podatak o broju takve djece
koja su integrirana u redovne škole.
U Državnom pedagoškom standardu
propisano je da se odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama provodi u
najbližoj redovnoj školi, uz potpunu ili djelomičnu integraciju, da se
za takvu djecu formiraju razredni odjeli posebnog programa, a samo
iznimno, ako je učenicima potrebna i dodatna zdravstvena i socijalna
skrb, smješta ih se u posebne odgojno-obrazovne ustanove. Mreža škola
koje mogu upisati djecu s teškoćama još nije ustrojena, a posebne
razrede škole formiraju ako za to imaju dovoljno prostora i stručnjaka.
Da bi upisala dijete s teškoćama, škola mora imati defektologa, posebno
educirane učitelje i profesore i smanjen broj učenika u razredu. U
Hrvatskoj je manjak defektologa u školama kroničan problem, a jedan
defektolog u prosjeku dolazi na više od 2.000 djece.

Izvor


_________________
P. 1998.g-pervazivni razvojni poremećaj




If someone tells you they have 'found the cure' 'cause' for Autism make sure you see their Nobel Prize before you buy whatever they are selling.

View previous topic View next topic Back to top  Message [Page 1 of 1]

Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum