Autizam forum

Autizam forum


You are not connected. Please login or register

Hrvatski registar osoba sa invaliditetom

View previous topic View next topic Go down  Message [Page 1 of 1]

1 Hrvatski registar osoba sa invaliditetom on Sun Nov 23, 2008 1:20 pm

Gost


Guest
Hrvatski registar o osobama s invaliditetom

Zakonom o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom uređuje se način prikupljanja podataka o uzroku, vrsti, stupnju i težini oštećenja zdravlja osoba s invaliditetom, način obrade i korištenja podataka te zaštita podataka o osobama s invaliditetom.

Navedeni podaci vode se u Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom kojeg vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.



Definicije

Osoba s invaliditetom, po Zakonu o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom, je osoba koja ima trajno ograničenje, smanjenje ili gubitak sposobnosti izvršenja neke fizičke aktivnosti ili psihičke funkcije primjerene životnoj dobi, nastale kao posljedica oštećenja zdravlja.

Oštećenje zdravlja je nedostatak, gubitak ili nepravilnost anatomske građe, fiziološke ili psihičke funkcije.

Invaliditet je trajno ograničenje, smanjenje ili gubitak (što proizlazi iz oštećenja zdravlja) sposobnosti izvršenja neke fizičke aktivnost ili psihičke funkcije primjerene životnoj dobi osobe i odnosi se na sposobnosti u obliku složenih aktivnosti i ponašanja, koje su općenito prihvaćene kao bitni sastojci svakodnevnog života.

Hendikep je stanje koje proizlazi iz nekoga trajnog oštećenja ili invaliditeta, ograničavajući ili sprečavajući izvršenje uobičajenih aktivnosti u svijetu pojedinca i označava okolnosti u kojima se ovisno o dobi, spolu, socijalnim i kulturnim čimbenicima nalazi osoba s invaliditetom.

Težina invaliditeta je stupanj ograničenja učinka aktivnosti osobe s invaliditetom.



Hrvatski registar o osobama s invaliditetom sastoji se od općeg i posebnog dijela.

U opći dio Registra unose se opći podaci o osobi: ime i prezime osobe, spol, JMBG, mjesto rođenja, prebivalište, boravište, obrazovanje, zvanje, zaposlenje, bračno stanje.

U posebni dio Registra unose se podaci o vrstama tjelesnih i mentalnih oštećenja, i to:

1. oštećenja vida

2. oštećenja sluha

3. oštećenja govorno-glasovne komunikacije

4. oštećenja lokomotornog sustava

5. oštećenja središnjeg živčanog sustava

6. oštećenja perifernog živčanog sustava

7. oštećenja drugih organa i organskih sustava (dišni, cirkulacijski, probavni, endokrini, kože i potkožnog tkiva i urogenitalni)

8. mentalna retardacija

9. autizam

10. duševni poremećaji

11. više vrsta oštećenja



Vrsta i stupanj tjelesnih i mentalnih oštećenja

Oštećenja vida

Oštećenja vida su sljepoća i slabovidnost.

Sljepoća se prema stupnju oštećenja vida dijeli na:

* potpuni gubitak osjeta svjetla (amauroza) ili na osjet svjetla bez ili s projekcijom svjetla
* ostatak vida na boljem oku uz najbolju moguću korekciju do 0,02 (brojanje prstiju na udaljenosti od 1 metra) ili manje
* ostatak oštrine vida na boljem oku uz najbolju moguću korekciju od 0,02 do 0,05
* ostatak centralnog vida na boljem oku uz najbolju moguću korekciju do 0,25 uz suženje vidnog polja na 20 stupnjeva ili ispod 20 stupnjeva
* koncentrično suženje vidnog polja oba oka s vidnim poljem širine od 5 do 10 stupnjeva oko centralne fiksacijske točke
* neodređeno ili nespecificirano

Sljepoćom, u smislu potrebe edukacije na Brailleovom pismu, smatra se nesposobnost čitanja slova ili znakova veličine Jaeger 8 na blizinu.

Slabovidnost se prema stupnju oštećenja vida dijeli na:

* oštrinu vida na boljem oku uz najbolju moguću korekciju od 0,1 do 0,3 i manje
* oštrinu vida na boljem oku uz najbolju moguću korekciju od 0,3 do 0,4
* neodređeno ili nespecificirano



Oštećenja sluha

Oštećenja sluha su gluhoća i nagluhost.

Gluhoćom se smatra gubitak sluha u govornim frekvencijama (od 500 do 4000 Hz) veći od 81 decibela.

Nagluhošću se smatra oštećenje sluha od 25 do 80 decibela, a prema stupnju oštećenja sluha nagluhost se dijeli na:

* lakše oštećenje sluha od 25 do 35 decibela na uhu s boljim ostacima sluha u govornim frekvencijama (od 500 do 4000 Hz)
* umjereno oštećenje sluha od 36 do 60 decibela na uhu s boljim ostacima sluha u govornim frekvencijama (od 500 do 4000 Hz)
* teže oštećenje sluha od 61 do 80 decibela na uhu s boljim ostacima sluha u govornim frekvencijama (od 500 do 4000 Hz)
* neodređeno ili nespecificirano



Oštećenja govorno-glasovne komunikacije

Oštećenja govorno-glasovne komunikacije su ona kod kojih je zbog anatomskih ili funkcionalnih oštećenja komunikacija govorom otežana ili ne postoji.

Oštećenja govorno-glasovne komunikacije ocjenjuju se u okviru osnovnog oboljenja.

Oštećenja govorno-glasovne komunikacije su:

* oštećenja govora
* oštećenja glasa
* oštećenja čitanja
* oštećenja pisanja
* oštećenja računanja



Oštećenja lokomotornog sustava

Oštećenje lokomotornog sustava je trajno oštećenje zbog kojeg osoba ne može samostalno izvoditi aktivnosti primjerene životnoj dobi, a prema mjerilima težine invaliditeta:

* za pokretanje tijela (hodanje, premještanje, ručnu aktivnost) potrebna su određena ortopedska pomagala (proteze, aparati, štake ili invalidska kolica i dr.)
* nemogućnost samostalnog održavanja osobne njege (kupanje, oblačenje, obuvanje ili obavljanje fizioloških potreba) ili nemogućnost samostalnog pripremanja i uzimanja hrane
* nemogućnost samostalnog pokretanja tijela niti uz pomoć ortopedskih pomagala



Oštećenja središnjeg živčanog sustava

Oštećenje središnjeg živčanog sustava je trajno oštećenje zbog kojeg osoba ne može samostalno izvoditi aktivnosti primjerene životnoj dobi, a prema mjerilima težine invaliditeta:

* za pokretanje tijela (hodanje, premještanje, ručna aktivnost) potrebna su određena ortopedska pomagala (proteze, aparati, štake ili invalidska kolica i dr.)
* nemogućnost samostalnog održavanja osobne njege (kupanje, oblačenje, obuvanje ili obavljanje fizioloških potreba) ili nemogućnost samostalnog pripremanja i uzimanja hrane
* nemogućnost samostalnog pokretanja tijela niti uz pomoć ortopedskih pomagala



Oštećenja perifernog živčanog sustava

Oštećenje perifernog živčanog sustava je trajno oštećenje zbog kojeg osoba ne može samostalno izvoditi aktivnosti primjerene životnoj dobi, a prema mjerilima težine invaliditeta:

* za pokretanje tijela (hodanje, premještanje, ručna aktivnost) potrebna su određena ortopedska pomagala (proteze, aparati, štake ili invalidska kolica i dr.)
* nemogućnost samostalnog održavanja osobne njege (kupanje, oblačenje, obuvanje ili obavljanje fizioloških potreba) ili nemogućnost samostalnog pripremanja i uzimanja hrane
* nemogućnost samostalnog pokretanja tijela niti uz pomoć ortopedskih pomagala



Oštećenja drugih organa i organskih sustava

Oštećenje drugih organa i organskih sustava (dišni, cirkulacijski, probavni, endokrini, kože i potkožnog tkiva i urogenitalni sustav) je trajno oštećenje zbog kojeg osoba ne može samostalno udovoljiti nekoj od osnovnih životnih zahtjeva kao što su:

* nemogućnost samostalnog kretanja izvan stana radi ostvarivanja osnovnih životnih potreba
* nemogućnost samostalnog održavanja osobne njege (kupanje, oblačenje, svlačenje, obuvanje ili obavljanje fizioloških potreba)
* nemogućnost održavanja života bez korištenja određenog uređaja, naprave ili postupka kao što su dijaliza, sonda, gastrostoma, Pudenzova pumpa, kateter i dr.



Mentalna retardacija

Mentalna retardacija je stanje u kojem je značajno otežano uključivanje u društveni život, a povezano je sa zaustavljenim ili nedovršenim razvojem intelektualnog funkcioniranja što je utvrđeno na osnovi medicinske, psihološke, defektološke i socijalne ekspertize.

Intelektualna razina izražava se kvocijentom inteligencije od 0 do 69 prema 10. reviziji Međunarodne klasifikacije bolesti i srodnih zdravstvenih problema.

Stupnjevi mentalne retardacije su:

* laka (približni IQ od 50 do 69)
* umjerena (približni IQ od 35 do 49)
* teža (približni IQ od 20 do 34)
* duboka (približni IQ ispod 20)



Autizam

Autizam je stanje u kojem je došlo do poremećaja emocionalne stabilnosti, inteligencije, psihomotornih sposobnosti, verbalne i socijalne komunikacije.

Osnovna znakovitost autizma je povlačenje u sebe, poremećaji glasnogovorne komunikacije i nesvrhovita aktivnost i perseveracija.



Duševni poremećaji

Duševni poremećaji izražavaju se promjenama u ponašanju i u reakcijama, za koje je na osnovi medicinske, psihološke, defektološke i socijalne ekspertize utvrđeno da su uzrokovani organskim čimbenikom ili psihozom raznih etiologija.

Promjenama u ponašanju i reakcijama smatraju se:

1. dugotrajni poremećaji osobnosti i poremećaji ponašanja s dubokom regresijom osobnosti ili s teškim zakazivanjem u socijalnom kontaktu

2. organski uvjetovani duševni poremećaji s progresivnim tijekom koji se očituju teškim oštećenjima u intelektualnom, emocionalnom i socijalnom funkcioniranju

3. psihoze prema učestalosti psihotičnih epizoda i oštećenja osobnosti:

* s jednom ili dvije akutne psihotične epizode u određenim vremenskim razmacima (dulje remisije) uz blaže oštećenje osobnosti
* s učestalim recidivima psihotičnih epizoda uz izraženo oštećenje osobnosti
* s dugotrajnim progresivnim tijekom uz izraženu dezorganizaciju osobnosti



Više vrsta oštećenja

Više vrsta oštećenja uključuje dva ili više oštećenja navedenih u ovom tekstu.



Obrada podataka, unos u registar i njihovo korištenje

Jedinstvenu bazu podataka iz Registra čine uneseni podaci u računalnu aplikaciju koja mora sadržavati sljedeće parametre pretraživanja:

1. ime i prezime osobe

2. spol

3. datum rođenja i ostatak JMBG-a

4. mjesto/grad, općina i država rođenja

5. prebivalište – mjesto/grad, ulica, kućni broj, općina, poštanski broj

6. boravište – mjesto/grad, ulica, kućni broj, općina, poštanski broj

7. obrazovanje

8. zvanje

9. zaposlenje

10. bračno stanje

11. životnu dob kada je uočen invaliditet

12. uzrok koji je doveo do invaliditeta

13. vrijeme nastanka invaliditeta

14. dijagnoze i šifre bolesti i srodnih zdravstvenih problema prema MKB –10. reviziji Međunarodne klasifikacije bolesti i srodnih zdravstvenih problema

15. oštećenje, invaliditet i dimenzije hendikepa prema Međunarodnoj klasifikaciji oštećenja, invaliditeta i hendikepa

16. pravnu osnovu i invalidsko svojstvo

17. potrebu za pomagalom

18. potrebu liječenja

19. potrebu rehabilitacije

20. ostale potrebe



Zaštita podataka

Podaci Registra smiju se koristiti isključivo kao zbirni statistički pokazatelji. Podaci u Registru su tajni te pristup pojedinačnim podacima imaju samo osobe zaposlene u Registru koje su obvezne čuvati tajnost podataka. Na pojedinačne podatke prikupljene na temelju Zakona o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom, mjere zaštite podataka i odgovornost osoba koje imaju pristup jedinstvenoj bazi podataka Registra primjenjuju se propisi o zaštiti osobnih podataka.



Izvor: Narodne novine br. 64/01

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/232633.html

View previous topic View next topic Back to top  Message [Page 1 of 1]

Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum